Mladen Obad Šćitaroci
Dr. sc., akademik, professor emeritus
Biografija
Akademik, professor emeritus MLADEN OBAD ŠĆITAROCI (rođen 1. siječnja 1955.), diplomirani je inženjer arhitekture, doktor tehničkih znanosti u polju arhitekture i urbanizma. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu zaposlen je od 1980. godine – najprije kao stručni suradnik u Zavodu za urbanizam, zatim kao asistent, te od 1990. godine od docenta do redovitog profesora u trajnom zvanju (2004.). Magistrirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1986.), a doktorirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1989.).
Na Arhitektonskom fakultetu bio je nositelj redovitog kolegija Naslijeđe europskog urbanizma (ranije Urbanizam III/II, Povijest europskog urbanizma – od 1994./95. do 2019./2020.) i redovitog kolegija Parkovna arhitektura na preddiplomskom studiju (2000./01.-2006./07.). Bio je nositelj nekoliko izbornih kolegija na Arhitektonskom fakultetu – Vrtovi i parkovi / Vrtna umjetnost (1989./90.–1999./2000.), Zaštita i obnova povijesnih perivoja (od 2008./09.), Revitalizacija dvoraca (od 2009./10.), te Mađarska arhitektura i urbanizam u 19. stoljeću (2017.-2022.) na Diplomskom studiju hungarologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U svojim istraživanjima, objavljenim pisanim i stručnim radovima primjenjuje interdisciplinarni pristup što je dijelom i rezultat interdisciplinarne izobrazbe. U njegovim radovima i akademskom djelovanju isprepleću se urbanizam, prostorno planiranje, pejsažna arhitektura, arhitektura, povijest umjetnosti i zaštita kulturnoga naslijeđa. U sveučilišnoj nastavi uveo je nekoliko novih kolegija u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Arhitektonskom i Šumarskom fakultetu.
Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (od 2014.) i redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (od 2005.). Dobitnik je državne nagrade za znanost (1998.) za popularizaciju i promičbu znanosti te nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2004. u području likovnih umjetnosti za knjigu Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeću (zajedno s B. Bojanić Obad Šćitaroci). Povodom 116. obljetnice Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dodijeljen mu je povelja za osobit doprinos razvoju i promicanju šumarske struke u Republici Hrvatskoj (2014.). Društvo arhitekata Zagreba dodijelilo mu je 2015. godine povelju počasnog člana. Godine 2017. Dodijeljena mu je Nagrada “Fran Bošnjaković” Sveučilišta u Zagrebu za iznimne rezultate na polju znanstvene i stručne djelatnosti, za promicanje znanstvene discipline i struke te za osobit doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti.
Autor je knjiga u nakladi Školske knjige iz Zagreba: Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja (1989., 1990.), Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja (hrvatska izdanja 1991., 1993., 2005.; engleska izdanja 1992., 1993., 1996.; njemačka izdanja 1992., 1994.), Hrvatska parkovna baština – zaštita i obnova (1992.). S Bojanom Bojanić Obad Šćitaroci autor je knjiga u nakladi Šćitaroci: Dvorci i perivoji u Slavoniji (1998.) – prevedena na njemački (Stocker Verlag Graz, 2000.) i engleski jezik (2001.), Vrbanićev perivoj u Karlovcu (2003.), Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeću - javna perivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu (2004.) i Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici. Jedan je od sedam autora knjige Stadtparks in der Österreichischen Monarchie 1765-1918 – Studien zur Bürgerlichen Entwicklung des urbanen Grüns in Österreich, Ungarn, Kroatien, Slowenien und Krakau aus europäischer Perspective (Wien-Köln-Weimar, 2007.). Glavni je urednik četiri zbornika znanstvenih skupova (2005., 2006., 2015., 2017.) i znanstvene knjige Cultural Urban Heritage (Springer, Švicarska, 2019.).
Objavio je oko 200 radova, od toga stotinjak znanstvenih radova i pedesetak radova u inozemstvu. Povodom njegovih knjiga i radova objavljeno je približno 270 prikaza u časopisima, tisku, na radiju i televiziji, od toga pedesetak u inozemstvu. Autor ili koautor je oko 200 stručnih projekata – prostornih i urbanističkih planova, studija i projekata pejsažne arhitekture te idejnih arhitektonskih projekata. Brojni su projekti bili usko povezani s temama kulturnoga naslijeđa – urbanističkoga, graditeljskoga i pejsažnoga. U brojnim medijskim nastupima (tiskovine, radio i televizija) promicao je očuvanje, obnovu i revitalizaciju kulturno-povijesnog naslijeđa te održivo prostorno i urbanističko planiranje.
Bio je voditelj (glavni istraživač) četiri hrvatska znanstvena projekta koji su se provodili na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: 1. Prostorno uređenje i zaštita okoliša Hrvatske (2000.-2002.), 2. Urbanističko i perivojno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture (2002.-2005.), i 3. Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulure (2007.-2013.) i 4. Urbanizam naslijeđa – urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa – HERU / Heritage Urbanism – Urban and Spatial Models for Revival and Enhancement of Cultural Heritage (Hrvatska zaklada za znanost, HRZZ-2032, 2014.-2018.).
Aktivno je sudjelovao u međunarodnim znanstvenim istraživanjima i projektima: 1. UNESCO: Les espaces du baroque – projekt interrégional (Atlas svjetskog baroka), 1992.-1993. (koordinator za Hrvatsku); 2. Stadtparkanlagen in den Ländern der ehemaligen k.u.k. Monarchie (Gradski perivoji bivše k.u.k. Monarhije), 1996.-1998. (voditelj za Hrvatsku i Sloveniju); 3. Villas, Stately Homes and Castles – compatible use, valorisation and creative management (Dvorci, kurije i burgovi – prihvatljiva suvremena namjena, vrjednovanje i kreativno upravljanje), INTERREG IIIB Cadses program, 2004.-2006. (voditelj hrvatskog dijela projekta).
Glavni urednik znanstvenog časopisa “Prostor” za arhitekturu i urbanizam bio je od 2001. do listopada 2013. Časopis je 2007. uvršten u Web of Science (WoS) znanstvenu bazu Arts and Humanities Citation Index.
Mentor je doktorandima, magistrantima, znanstvenim novacima, diplomantima i stranim stipendistima. Bio je mentor 11 obranjenih doktorskih disertacija, 6 obranjenih magistarskih radova, 26 diplomskih radova i mentor 10 znanstvenih novaka.
Kao stipendist Talijanske vlade proveo je 1986. godine znanstveno i stručno usavršavanje u Rimu. Bio je polaznik arhitektonskog seminara “Andrea Palladio” u Vicenzi (Italija). Aktivno je surađivao u nastavi Arhitektonskoga fakulteta Politehnike u Bariju (bio je komentor sedmorici diplomanata iz Barija, mentor dvojici talijanskih stipendista s Politehnike u Bariju nakon diplomiranja 2004./2005.), a surađivao je i s drugim fakultetima u Italiji. Bio je mentor studijskog istraživanja jednom talijanskim stipendistu s Universita' di Camerino - Architettura e Design (2016./2016.) i jednoj doktorandici s Universita' degli Studi di Napoli „Federico II“.
U brojnim medijskim nastupima (tiskovine, radio i televizija) promicao je očuvanje, obnovu i revitalizaciju kulturno-povijesnog naslijeđa te održivo prostorno i urbanističko planiranje. Sudjelovao je u 70-ak radijskih i 50-ak televizijskih emisija. Održao je 60-ak javnih nastupa s kraćim izlaganjima. Povodom njegovih knjiga i radova objavljeno je 200-tinjak prikaza u časopisima, tisku, na radiju i televiziji, od toga pedesetak u inozemstvu.
Nositelj je Spomenice Domovinskoga rata 1990.-1992.
Detaljniji životopisni prikaz i objavljene radove vidjeti na: www.scitaroci.hr , https://www.info.hazu.hr/clanovi/obad-scitaroci-mladen/
Na Arhitektonskom fakultetu bio je nositelj redovitog kolegija Naslijeđe europskog urbanizma (ranije Urbanizam III/II, Povijest europskog urbanizma – od 1994./95. do 2019./2020.) i redovitog kolegija Parkovna arhitektura na preddiplomskom studiju (2000./01.-2006./07.). Bio je nositelj nekoliko izbornih kolegija na Arhitektonskom fakultetu – Vrtovi i parkovi / Vrtna umjetnost (1989./90.–1999./2000.), Zaštita i obnova povijesnih perivoja (od 2008./09.), Revitalizacija dvoraca (od 2009./10.), te Mađarska arhitektura i urbanizam u 19. stoljeću (2017.-2022.) na Diplomskom studiju hungarologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U svojim istraživanjima, objavljenim pisanim i stručnim radovima primjenjuje interdisciplinarni pristup što je dijelom i rezultat interdisciplinarne izobrazbe. U njegovim radovima i akademskom djelovanju isprepleću se urbanizam, prostorno planiranje, pejsažna arhitektura, arhitektura, povijest umjetnosti i zaštita kulturnoga naslijeđa. U sveučilišnoj nastavi uveo je nekoliko novih kolegija u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Arhitektonskom i Šumarskom fakultetu.
Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (od 2014.) i redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (od 2005.). Dobitnik je državne nagrade za znanost (1998.) za popularizaciju i promičbu znanosti te nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2004. u području likovnih umjetnosti za knjigu Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeću (zajedno s B. Bojanić Obad Šćitaroci). Povodom 116. obljetnice Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dodijeljen mu je povelja za osobit doprinos razvoju i promicanju šumarske struke u Republici Hrvatskoj (2014.). Društvo arhitekata Zagreba dodijelilo mu je 2015. godine povelju počasnog člana. Godine 2017. Dodijeljena mu je Nagrada “Fran Bošnjaković” Sveučilišta u Zagrebu za iznimne rezultate na polju znanstvene i stručne djelatnosti, za promicanje znanstvene discipline i struke te za osobit doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti.
Autor je knjiga u nakladi Školske knjige iz Zagreba: Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja (1989., 1990.), Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja (hrvatska izdanja 1991., 1993., 2005.; engleska izdanja 1992., 1993., 1996.; njemačka izdanja 1992., 1994.), Hrvatska parkovna baština – zaštita i obnova (1992.). S Bojanom Bojanić Obad Šćitaroci autor je knjiga u nakladi Šćitaroci: Dvorci i perivoji u Slavoniji (1998.) – prevedena na njemački (Stocker Verlag Graz, 2000.) i engleski jezik (2001.), Vrbanićev perivoj u Karlovcu (2003.), Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeću - javna perivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu (2004.) i Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici. Jedan je od sedam autora knjige Stadtparks in der Österreichischen Monarchie 1765-1918 – Studien zur Bürgerlichen Entwicklung des urbanen Grüns in Österreich, Ungarn, Kroatien, Slowenien und Krakau aus europäischer Perspective (Wien-Köln-Weimar, 2007.). Glavni je urednik četiri zbornika znanstvenih skupova (2005., 2006., 2015., 2017.) i znanstvene knjige Cultural Urban Heritage (Springer, Švicarska, 2019.).
Objavio je oko 200 radova, od toga stotinjak znanstvenih radova i pedesetak radova u inozemstvu. Povodom njegovih knjiga i radova objavljeno je približno 270 prikaza u časopisima, tisku, na radiju i televiziji, od toga pedesetak u inozemstvu. Autor ili koautor je oko 200 stručnih projekata – prostornih i urbanističkih planova, studija i projekata pejsažne arhitekture te idejnih arhitektonskih projekata. Brojni su projekti bili usko povezani s temama kulturnoga naslijeđa – urbanističkoga, graditeljskoga i pejsažnoga. U brojnim medijskim nastupima (tiskovine, radio i televizija) promicao je očuvanje, obnovu i revitalizaciju kulturno-povijesnog naslijeđa te održivo prostorno i urbanističko planiranje.
Bio je voditelj (glavni istraživač) četiri hrvatska znanstvena projekta koji su se provodili na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: 1. Prostorno uređenje i zaštita okoliša Hrvatske (2000.-2002.), 2. Urbanističko i perivojno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture (2002.-2005.), i 3. Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulure (2007.-2013.) i 4. Urbanizam naslijeđa – urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa – HERU / Heritage Urbanism – Urban and Spatial Models for Revival and Enhancement of Cultural Heritage (Hrvatska zaklada za znanost, HRZZ-2032, 2014.-2018.).
Aktivno je sudjelovao u međunarodnim znanstvenim istraživanjima i projektima: 1. UNESCO: Les espaces du baroque – projekt interrégional (Atlas svjetskog baroka), 1992.-1993. (koordinator za Hrvatsku); 2. Stadtparkanlagen in den Ländern der ehemaligen k.u.k. Monarchie (Gradski perivoji bivše k.u.k. Monarhije), 1996.-1998. (voditelj za Hrvatsku i Sloveniju); 3. Villas, Stately Homes and Castles – compatible use, valorisation and creative management (Dvorci, kurije i burgovi – prihvatljiva suvremena namjena, vrjednovanje i kreativno upravljanje), INTERREG IIIB Cadses program, 2004.-2006. (voditelj hrvatskog dijela projekta).
Glavni urednik znanstvenog časopisa “Prostor” za arhitekturu i urbanizam bio je od 2001. do listopada 2013. Časopis je 2007. uvršten u Web of Science (WoS) znanstvenu bazu Arts and Humanities Citation Index.
Mentor je doktorandima, magistrantima, znanstvenim novacima, diplomantima i stranim stipendistima. Bio je mentor 11 obranjenih doktorskih disertacija, 6 obranjenih magistarskih radova, 26 diplomskih radova i mentor 10 znanstvenih novaka.
Kao stipendist Talijanske vlade proveo je 1986. godine znanstveno i stručno usavršavanje u Rimu. Bio je polaznik arhitektonskog seminara “Andrea Palladio” u Vicenzi (Italija). Aktivno je surađivao u nastavi Arhitektonskoga fakulteta Politehnike u Bariju (bio je komentor sedmorici diplomanata iz Barija, mentor dvojici talijanskih stipendista s Politehnike u Bariju nakon diplomiranja 2004./2005.), a surađivao je i s drugim fakultetima u Italiji. Bio je mentor studijskog istraživanja jednom talijanskim stipendistu s Universita' di Camerino - Architettura e Design (2016./2016.) i jednoj doktorandici s Universita' degli Studi di Napoli „Federico II“.
U brojnim medijskim nastupima (tiskovine, radio i televizija) promicao je očuvanje, obnovu i revitalizaciju kulturno-povijesnog naslijeđa te održivo prostorno i urbanističko planiranje. Sudjelovao je u 70-ak radijskih i 50-ak televizijskih emisija. Održao je 60-ak javnih nastupa s kraćim izlaganjima. Povodom njegovih knjiga i radova objavljeno je 200-tinjak prikaza u časopisima, tisku, na radiju i televiziji, od toga pedesetak u inozemstvu.
Nositelj je Spomenice Domovinskoga rata 1990.-1992.
Detaljniji životopisni prikaz i objavljene radove vidjeti na: www.scitaroci.hr , https://www.info.hazu.hr/clanovi/obad-scitaroci-mladen/
